Učitavanje...
...
...
...

Industrijska konoplja

Konoplja se u Europi prvi put spominje čak 1200 godina prije nove ere, dok je država s najdužom povijesti i tradicijom korištenja Kina. U Kini naime postoji 6000 godina duga tradicija upotrebe konoplje u razne svrhe - od medicine do industrije. Iako se u očima javnosti ponovno budi svijest o zdravstvenim učincima i benefitima konoplje, većina ljudi još uvijek je nedovoljno upućena te imaju negativne konotacije na sam spomen te biljke. Često se industrijska konoplja poistovjećuje sa marihuanom i drogom, što uopće nije točno. Zapravo, marihuana i i industrijska konoplja su biljke sestre te obje potječu iz iste obitelji - Cannabis Sativa L. No, temeljna razlika je što je industrijska konoplja konoplja uvijek roda Cannabis Sativa, dok postoje 3 podvrste marihuane - Cannabis Sativa, Cannabis Indica te Cannabis Ruderalis.

Osnovna razlika između tih dviju vrsta je u njihovom kemijskom sastavu i korištenju. Marihuana se najčešće koristi kao rekreativna laka droga iz razloga što je bogata THC-om (tetrahidrokanabinolom) koji izaziva opijenost, ali također se koristi i kao medicinsko pomagalo te u određene duhovne svrhe. Industrijska konoplja također sadrži THC, ali samo u neznatnim količinama te svi njeni proizvodi moraju poštovati strogu zakonsku regulativu što se tiče količine THC-a. Iznos ne smije prijeći 0.2 %.

Kad nam je jasnija ta temeljna razlika između CBD-a i THC-a, sljedeće pitanje koje se logički nameće je - kako se koristi industrijska konoplja tj. u koje je sve svrhe možemo upotrebljavati?

Kroz povijest se zbog svojih pozitivnih karakteristika industrijska konoplja koristila u najrazličitije svrhe te u različitim industrijama. Danas se najčešće koristi za proizvodnju lijekova, suplemenata, prehrambenih proizvoda, kozmetičkih proizvoda, za proizvodnju tkanina, užadi, papira pa i biogoriva. Što se proizvoda od industrijske konoplje, do danas je otkriveno više od 25.000 različitih proizvoda koji se mogu proizvesti koristeći industrijsku konoplju.
Ovdje ubrajamo tekstil, odjeću, obuću, užad, papir, građevinski materijal za izgradnju kuća, a koristi se čak i za proizvodnju biomase i biodizela. Zanimljiv je i podatak da su prva Biblija, prve zemljopisne i pomorske karte pa čak i prvi nacrt američke Deklaracije o nezavisnosti bile tiskane na papiru od konoplje.

Do danas je otkriveno i potvrđeno da su sjemenke konoplje vrlo zdrave, hranjive i korisne za ljudsko zdravlje. Od njih možemo dobiti konopljino ulje, postupkom hladnog prešanja sjemenki, ali mogu se koristiti i kao grickalice za međuobrok. Od ostalih prehrambenih proizvoda ovdje ubrajamo kekse, tjestenine, protein od konoplje te razna CBD energetska pića i napitke. Pored prehrambenih proizvoda, vrlo je raširena i uporaba industrijske konoplje za proizvodnju kozmetičkih proizvoda kao što su šamponi i regeneratori za kosu, kreme za ruke i lice te razni masažni gelovi i balzami.

Je li industrijska konoplja legalna u Hrvatskoj i kakav je njen zakonski status je sljedeće pitanje koje mnoge potrošače zanima. To pitanje je sasvim razumljivo i opravdano kad znamo da se uz konoplju još uvijek vežu negativne konotacije i miješa je se sa drogom tj. marihuanom. Ali, usprkos tome, industrijska konoplja i njezini proizvodi u Hrvatskoj su legalni i dopušteni za prodaju, ali naravno kao i u ostatku europskih zemalja i svijeta postoje zakonska ograničenja vezana za količine psihoaktivnog sastojka THC-a kojega proizvodi od konoplje smiju zadržavati. Zakonski prihvatljiva razina THC-a je 0.2 %. Istraživanja industrijske konoplje započela su još 1895. godine kada je otkriveno preko 400 različitih spojeva u biljci. Treći otkriveni spoj bio je kanabidiol ili CBD koji čini čak 40% biljke industrijske konoplje. Upravo CBD je spoj zbog kojeg je konoplja i postala toliko popularna za korištenje u medicinske svrhe, ali kao što smo već spomenuli, on za razliku od THC-a ne proizvodi učinke opijenosti.

U Hrvatskoj je počevši od 2012. godine uzgoj i proizvodnja konopljinih proizvoda legalna, ali za uzgoj je potrebno ishoditi dozvolu države te je dopušteno uzgajati samo sorte koje se nalaze na sortnim listama Europske unije.